Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Hrvatska i Slovenija među deset članica EU-a s prekomjernim deficitom

U Europskoj uniji (EU) u prošloj godini smanjen je udio proračunskog manjka u bruto domaćem proizvodu (BDP) u odnosu na godinu ranije, no i dalje 10 članica, među kojima je i Hrvatska, ima proračunski manjak iznad propisanih 3 posto BDP-a, pokazali su danas objavljeni podaci europskog ureda za statistiku Eurostata.

U Hrvatskoj je u 2013. godini manjak opće države iznosio 4,9 posto BDP-a, objavio je danas Eurostat, što je u skladu s podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenima prošloga petka.

Izvješće Eurostata pokazalo je da je u 2013. godini proračunski manjak u apsolutnom iznosu smanjen na razini 28-člane EU i na razini eurozone u usporedbi s godinom ranije. U EU je tako deficit iskazan u odnosu na BDP smanjen na 3,3 posto BDP-a, sa 3,9 posto BDP-a u 2012. godini, a u eurozoni na 3 posto, sa 3,7 posto u godini ranije.

U skupini zemalja s manjkom višim od tri posto BDP-a nalaze se još Slovenija (14,7 posto BDP-a), Grčka (12,7 posto), Irska (7,2 posto) i Španjolska (7,1 posto). Slijede Velika Britanija (5,8 posto), Cipar (5,4 posto), Portugal (4,9 posto) te Francuska i Poljska (od po 4,3 posto).

Deficiti manji od tri posto BDP-a zabilježeni su u Estoniji (0,2 posto), Danskoj (0,8 posto), Latviji (1,0 posto) i u Švedskoj (1,1 posto). Njemački državni proračun bio je gotovo uravnotežen dok je višak u proračunu ostvario jedino Luksemburg, i to u visini 0,1 posto BDP-a, pokazalo je izvješće Eurostata.

Što se tiče javnoga duga, iskazanog u odnosu na BDP, u 2013. je nastavljen njegov rast i na razini EU-a i u eurozoni. Pritom je u EU28 krajem 2013. godine iznosio 87,1 posto BDP-a, nakon 85,2 posto u 2012. godini, a u eurozoni 92,6 posto BDP-a, nasuprot 90,7 posto krajem 2012. godine.

Kontinuirani rast ukupnih razina duga odražava visoku cijenu gospodarske i dužničke krize budući da su se države uvelike zaduživale nastojeći stabilizirati svoja gospodarstva.

U Hrvatskoj je dug opće države krajem prošle godine dosegnuo 67,1 posto BDP-a, čime je premašio gornju dopuštenu razinu od 60 posto BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta, kao što su pokazali i prošlotjedni podaci DZS-a.

Hrvatska je tako u skupini od 16 zemalja s javnim dugom višim od 60 posto BDP-a. Najveći javni dug imale su Grčka (175,1 posto BDP-a), Italija (132,6 posto), Portugal (129 posto), Irska (123,7 posto), Cipar (111,7 posto) i Belgija (101,5 posto).

Najmanji udio duga u BDP-u, pak, bilježe Estonija (10 posto), Bugarska (18,9 posto) i Luksemburg (23,1 posto). Slijede Latvija (38,1 posto), Rumunjska (38,4 posto), Litva (39,4 posto) i Švedska (40,6 posto).

Zacrtane gornje razine proračunskog manjka od tri posto BDP-a i javnoga duga od 60 posto BDP-a države članice EU-a trebale bi održavati kako ne bi bile pretjerano ranjive na krize i kako bi mogle upravljati državnim financijama na održiv način. Međutim, većina od 28 članica opetovano je kršila te limite, u nekim slučajevima i tijekom duljeg razdoblja, te je bila primorana platiti visoku cijenu dužničke krize.